Plate, paušali, novac za odvojeni život, za prevoz, smještaj, topli obrok, dnevnice za službena putovanja, sve to uredno stiže na bankovne račune poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH. I to bez obzira da li rade ili ne, ima li sjednica, zasjedaju li komisije, razgovaraju li sa svojom bazom i da li neki upravo od njih, smišljaju blokade i paralizuju politički život u BiH.

 

Od konstituisanja u decembru 2018. poslanici Predstavničkog doma nisu ni jedan jedini put zagrijali svoje skupštinske stolice. Delegati Doma naroda su, nakon konstituisanja, imali jednu sjednicu koja je bila posvećena isključivo organizacionim pitanjima.

Portal Klix.ba je, pozivajući se na podatke koje je dobio iz Parlamentarne skupštine BiH, objavio da je za samo četiri mjeseca na račune državnih parlamentaraca iz džepova građana Bosne i Hercegovine uplaćeno skoro 760.000 konvertibilnih maraka (KM) ili 380.000 eura.

Može li se situacija promijeniti pa da narodni poslanici, ali i drugi izabrani funkcioneri, zarade, onda kada rade? Ili, da njihova primanja zavise od onog kako ispunjavaju funkciju na koju su izabrani? Za sada ne može, jer ih u tome štiti Ustav BiH. U članu IX, stav 2 Ustava pored ostalog piše:

“Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosilaca funkcije”.

Politička organizacija Platforma za progres je prije nekoliko dana zatražila brisanje ove odredbe, odnosno pozvala je poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da predlože i podrže brisanje ovog člana, a potom iniciraju izradu novog Zakona o platama i naknadama u državnim institucijama koji bi bio srazmjeran socijalnoj slici ove zemlje.

Predsjednik Platforme Mirsad Hadžikadić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je glavni motiv za ovakvu inicijativu to “što su sada previsoka mjesečna primanja izabranih zvaničnika Bosne i Hercegovine, koja svakako nisu u skladu sa visinom prosječnih primanja, a posebno minimalnih plata i minimalnih penzija građana Bosne i Hercegovine”.

“Dodatni razlog je što su opravdanja za unošenje ove odredbe u Ustav Bosne i Hercegovine možda imala smisla 1995. godine, ali sada za takvu odredbu ne postoji baš nikakvo suvislo opravdanje niti obrazloženje. Neodrživo je da čovjek koji se bavi politikom, ima skoro 15 puta veća primanja od minimalne plate u BiH. Njihova primanja bi se trebala uskladiti sa prosječnim primanjima uz neki dodatni postotak, kako bio radili sve što mogu da poprave životni standard građana, ekonomiju i ukupnu situaciju u BiH”, naglašava Hadžikadić.

Minimalac u Federaciji BiH iznosi 200 eura, a u Republici Srpskoj 230. Najniža penzija u oba entiteta je manja od 200 eura.

Ukupna primanja poslanika i delegata, prema analizi nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) se kreću se od 4.800 konvertibilnih maraka (KM) ili 2.400 eura do 6.500 KM, ili 3.250 eura. I, najviša su u regiji. Takođe, ne primjenjuje se evropski standard za parlamentarce u visini od tri do četiri prosječne plate u zemlji. Tako se može desiti da u istoj zemlji parlamentarac primi preko 3.000 eura, a penzioner jedva 180.

Poslanik u Bundestagu SR Njemačke Josip Juratović, na našu molbu da komentariše situaciju u BiH, naglašava:

“Uvijek sam za to da dobrog parlamentarca treba dobro platiti, međutim postavlja se pitanje što rade zastupnici u BiH? Njima je onemogućeno da rade ispravno svoj posao, jer je sustav stranačkim stegama i političkim folklorom paralizirao i obezvrijedio rad parlamenta. Na žalost postoje pojedinci koji ne žive uopće od plaća nego od korupcije.”

“Rad parlamenta”, nastavlja Juratović, “bi trebao biti osovina reprezentativne demokracije, a on u BiH uopće ne funkcionira”.

“Ovdje se ne radi o parlamentarcima nego o neučinkovitom sustavu koji je napravio ruglo od parlamenta. Nažalost, BiH još nije sastavila vladu, tako da je parlament spao na to da je na čekanju i zastupnici ne obavljaju ono za šta su izabrani. Takvim parlamentarcima je svaka, pa i ona najmanja plaća previše, jer ne rade”, kaže Juratović za RSE.

Jelena Trivić, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci i predsjednica Ekonomskog savjeta Partije demokratskog progresa (PDP), kaže da je politika odgovoran posao, parlamentarci trebaju biti adekvatno plaćeni ali ne i preplaćeni.

“Ja sam za umanjivanje primanja, ali ne i za njihovo banalizovanje. Sve vidove bahaćenja i zloupotrebe osuđujem, ali treba biti realan. Političari koji odlučuju o životima ljudi moraju biti plaćeni za taj posao. Nakande po različitim osnovama za parlamentarce doprinose toj velikoj razlici između njih i građana. Zamo da je bilo zloupotreba, naprimjer za odvojeni život pa se dešava da neko ko stanuje u Sarajevu donese prijavu da živi izvan ovog grada, kako bi ostvario pravo na naknadu za odvojeni život ili za prevoz”, komentariše za RSE Jelena Trivić.

“Kako objasniti”, kaže dalje Jelena Trivić, “da će građani prije izabrati upravo te koji vrše zloupotrebe nego one koji pošteno rade?”.

“To je opet dio opšte društvene klime u kojoj su sve normalne ljudske vrijednosti izokrenute naopačke. Sve što bi trebalo biti normalno kod nas je nenormalno. Kad je neko pošten kažu da je budala a kad je nepošten kažu, sanašao se. Nije sve do političara, i građani imaju odgovonost jer godinama biraju iste ljude. Mislim da prijedlog Platforme za progres neće dobiti podršku u Parlamentu, neće ga podržati političke partije”, navodi ona.

Kao članica PDP-a, Jelena Trivić poziva stranke pobjednice na izborima održanim u oktobru 2018. da što prije formiraju vlast.

“Pozivamo Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), Stranku demokratske akcije (SDA) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da završe dogovore i formiraju vlast kako bi se konačno stvorili uslovi i za rad Skupštine BiH.Time bi prestala i ova priča o neradu parlamentaraca, njihovim redovnim primanjima i onda kada nema zasjedanja. I što je najvažnije, Parlament bi počeo raditi jer je već dosta vremena potrošeno uzalud”, kaže Trivić.

IMENA BiH POLITIČARA KOJI “UŽIVAJU” NA TERET GRAĐANA

 

U nastavku vam donosimo spisak svih “NAŠIH” parlamentaraca u BiH…
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH

  • Stranka demokratske akcije (SDA):

Denis Zvizdić, Adil Osmanović, Šemsudin Mehmedović, Nermin Mandra, Edin Mušić, Safet Softić, Halid Genjac, Amir Fazlić i Šemsudin Dedić (ukupno devet mandata)

  • Pokret demokratske akcije (PDA):

Husein Topčagić, Elzina Pirić, Safer Demirović i Azmir Husić (ukupno četiri mandata)

  • Socijaldemokratska partija (SDP) BiH:

Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Enver Bijedić, Zukan Helez i Nada Mladina (ukupno pet mandata)

  • Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD):

Nebojša Radmanović, Staša Košarac, Vojin Mitrović, Dragan Bogdanović, Lazar Prodanović (ukupno pet mandata)

  • Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH:

Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Bariša Čolak (ukupno pet mandata)

  • Srpska demokratska stranka (SDS):

Mirko Šarović, Dragan Mektić, Aleksandra Pandurević i Obren Petrović (ukupno četiri mandata)

  • Demokratska fronta (DF):

Dženan Đonlagić, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš (ukupno tri mandata)

  • Savez za bolju budućnost (SBB):

Edita Đapo i Damir Arnaut (ukupno dva mandata)

  • Naša stranka (NS):  

Predrag Kojović i Mirijana Marinković-Lepić (ukupno dva mandata)

  • Partija demokratskog progresa (PDP):

Branislav Borenović i Mira Pekić (ukupno dva mandata)

  • Nezavisni blok (NB):

Fuad Kasumović (jedan mandat)

  • Pokret demokratske akcije (PDA):

Mirsad Kukić (jedan mandat)

  • Stranka demokratske aktivnosti (A-sda):

Jasmin Emrić (jedan mandat)

  • Demokratski narodni savez (DNS):

Dragutin Rodić (jedan mandat)

  • Socijalistička partija (SP):

Jakov Galić (jedan mandat)
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH

– Stranka demokratske akcije (SDA):  

Asim Kamber, Husein Rošić, Hamdija Abdić, Rahim Gadžić, Ibrahim Zukić, Samira Begić, Denijal Tulumović, Edita Mazić, Miralem Galijašević, Suad Kaknjo, Adisa Kokić-Hinović, Mirsad Zaimović, Mirza Ganić, Eldar Čomor, Adnan Efendić, Melika Mahmutbegović, Mirsad Peco, Senad Mašetić, Osman Ćatić, Salmir Kaplan, Sebija Izetbegović, Asim Sarajlić, Salko Bukvarević, Kenela Zuko, Salko Zildžić, Ismet Osmanović, Zijat Mušić i Halima Crnica (ukupno 28 mandata)

  • Socijaldemokratska partija (SDP) BiH:  

Albin Muslić, Mujo Hasić, Nedžad Šečić, Zlatko Ercegović, Meliha Bijedić, Hasan Muratović, Senaid Begić, Elvir Karajbić, Jasmina Zubić, Damir Mašić, Nijaz Helez, Zoran Mikulić, Irfan Čengić, Lana Prlić, Ivan Boban i Mira Grgić (ukupno 16 mandata)

  • Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH:

Marijan Klaić, Josip Martić, Marinko Čavara, Lidija Bradara, Boris Marjanović, Jelka Milićević, Mladen Bošković, Goran Opsenica, Dario Knezović, Stanko Musa, Ivica Pavković, Petar Galić, Ante Baković, Ivan Musa i Delfa Dejanović (ukupno 15 mandata)

  • Demokratska fronta (DF):

Zeid Mujić, Bahrudin Šarić, Alma Kratina, Hajrudin Žilić, Nihad Čolpa (GS), Mara Đukić, Ahmed Džubur, Samer Rešidat, Dževad Adžem i Amra Kunovac (ukupno 10 mandata)

  • Savez za bolju budućnost (SBB):

Azra Hadžić-Bećirspahić, Adin Huremović, Zlatko Kravić, Faika Mujanović-Glamočanin, Mirsad Kacila, Sanela Prašović-Gadžo, Munib Jusufović i Šemsudin Kavazović (ukupno osam mandata)

  • Naša stranka (NS):

Sabina Ćudić, Nasiha Pozder, Mirsad Čamdžić, Amela Kuskunović, Sanela Klarić i Želimir Bukarić (ukupno šest mandata)

  • Nezavisni blok (NB):

Eldin Vrače, Amer Obradović, Dženana Hodžić i Elmedin Voloder (ukupno četiri mandata)

  • Stranka demokratske aktivnosti (A-sda):

Irfan Durić i Tahir Nuhić (ukupno dva mandata)

  • Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 1990:

Luka Faletar i Boro Krišto (ukupno dva mandata)

  • Narod i pravda (NP):

Nermin Muzur i Goran Akšamija (ukupno dva mandata)

  • Laburistička stranka (LS):

Mirvet Beganović (jedan mandat)

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here